FOTO: EVIDENTNO.BA
Bosanski identitet je naš neiskorišteni potencijal, a do njega možemo jedino zajedno – donosimo intervju s prof. dr. Šeherzadom Džafić.
Bosanskohercegovačka javnost posljednjih dana prolazi kroz intenzivne rasprave po pitanju zajedničkog identiteta, naročito nakon što su se u javni diskurs uveli pojmovi bosanstvo i bosanski nacionalni identitet. Te rasprave poprimaju destruktivni oblik, a trebalo bi biti suprotno. Stoga smo o pogledima na Inicijativu o afirmaciji imena Bosanac i samo viđenje situacije razgovarali s prof.dr. Šeherzadom Džafić, koja se isključila iz same Inicijative, ali i nastavlja raditi na transetničkom bosanskohercegovačkom identitetu.
Evidentno.ba: Dugo se bavite bosanskohercegovačkim narativnim identitetima, možete li reći svoje viđenje oko pitanja bosanstva.
Šeherzada Džafić: Mislim da svaka inicijativa ne treba biti isključiva, nego treba biti bazirana na dijalogu, promišljanju, uvažavanju jedni drugih pa sve do nekog rješenja. U bosanstvu sam dugi niz godina kroz razna udruženja i debatne grupe, kojima je cilj promocija zajedničkog bosanskohercegovačkog (bosanskog) identiteta, a koji uključuje i bosanski nacionalni identitet, koji bi po svima nama, trebao biti inkluzivan, dakle, dati mogućnost svima onima koji doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu da učestvuju u gradnji boljeg i perspektivnijeg društva. Tako sam dobila i poziv za ovu Akademsku inicijativu o afirmaciji imena Bosanac, koja je, po mome viđenju, trebala otvoriti bitno pitanje bosanskog nacionalnog identiteta, ali ne kroz isključivanje, stoga sam molila da se uvede pojam transetničkog bosanskohercegovačkog (bosanskog) identiteta, koji po meni nudi mogućnost da se zadrži sadašnje stanje, a da se bosanski identitet gradi na bazi transetnije, koja se primjenjuje u svremenim društvima, a Bosna i Hercegovina bi mogla biti prva država u regionu koja bi mogla razviti jedan takav zajednički identitet, koji bi se kasnije, kada bi se bilo spremno, mogao razviti i u nacionalni identitet.
Evidentno.ba: Bosna i Hercegovina je država koja je uvijek bila dobar primjer i koja danas ima velike mogućnosti da bude primjer u Evropi, ali i u svijetu kako je moguće sublimirati različitosti?
Šeherzada Džafić: Tako je. Mi na ovim prostorima uvijek trebamo polaziti od jednog bitnog momenta, a to je da su narodi na ovim prostorima nastajali sublimacijom dva bitna elementa: domicilnog ilirskog i slovenskog i da su se današnje zajednice (pa i države) razvijale iz tog jezgra. To je bitno za kontekst Bosne i Hercegovine, koja od svojih početaka baštini to zajedničko jezgro, uz sublimiranje supstrata drugih kultura pa i civilizacija s kojima je dolazila u dodir. To se odlično može elaborirati kroz dolazak Jevreja Sefarda, koji su se boravkom u Bosni i Hercegovini sublimirali u jedan poseban identitet. O tome sam pisala na primjeru književnog djela Isaka Samokovlije, kojemu je časops DHS, posvetio čitav temat, čime se poslala poruka o bitnosti svih identitarnih aspekata za razvoj bosanskohercegovaačkog društva: http://www.dhs.ff.untz.ba/index.php/home/article/view/815. Sve to ukazuje na prednosti sublimiranih identiteta, koji čini kolorit krovnog, bosanskohercegovačkog (bosanskog) identiteta.
Evidentno.ba: U svojim radovima upravo zagovarate otvoreni pristup identitetu?
Šeherzada Džafić: To je bio i osnovni razlog zbog kojeg sam ostavila svaku mogućnost isključivosti. Mi trebamo nalaziti mehanizme kako da prevaziđemo identitarne traume, o čemu sam objavila rad na Univerzitetu Marthin Luther u Halleu, a koji govori o tome kako se kroz narativ možemo nositi s traumama (re)definiranja identiteta, a primjere nalazimo i u različitim periodima razvoja bosanskohercegovačkog društva: http://bfd.ba/wp-content/uploads/2022/01/pismo-18-1.pdf#page=130. Mislim da sada ulazimo u period kada bi se traume tog tipa trebale iskorijeniti ili, makar, reducirati.
Evidentno.ba: Kako vidite Bosnu i Hercegovinu kroz transetnički identitet:
Šeherzada Džafić: U vrijeme fluidnih, višeslojnih i transformativnih identiteta, mi trebamo iznalaziti rješenja. Čak, trebamo iskoristiti sva globalna kretanja i interdisciplinarnost, inkluzivnost, a kako bismo naše nedostatke pretvorili u prednosti. U takvom kontekstu, bosanski transetnički identitet nameće se kao konceptualno utemeljeno i društveno održivo rješenje. Naime, današnje identitetske formacije teško se mogu posmatrati kao statične ili jednoslojne. Ljudi se rađaju u jednoj sredini, školuju u drugoj, žive i rade u trećoj, dok iskustva ostalih prostora i kultura oblikuju njihove identitetske prakse. Identitet se transformira, ali nikada ne nestaje; čak i potisnuti slojevi ostaju dio nas. Zbog toga je neodrživo govoriti o jednom fiksnom identitetu, kao i o identitetima, koji isključuju sve druge oblike pripadnosti. Bosanskohercegovački (bosanski) transetnički identitet bi bio idealno rješenje. Prvo jer ne dira utvrđene etničke identitete, a, s druge strane, omogućuje primjenu neiskorištenog bosanskohercegovačkog (bosanskog) identiteta. Dakle, transetnički identitet ne negira etničke identitete, nego ih postavlja u širi okvir zajedničke pripadnosti. U bosanskohercegovačkom kontekstu, ovaj koncept podrazumijeva: zajednički historijski prostor, isprepletene kulturološke i kulturne matrice, svakodnevne prakse, koje nadilaze etničke razlike, identitetske elemente koji su zajednički svim narodima i zajednicama. Teorijski, koncept se oslanja na postnacionalne pristupe Rogersa Brubakera (identitet kao praksu, a ne kao ukorijenjenu kategoriju), intersekcijsku teoriju (identitet kao preklapanje više dimenzija), Homija Bhabhu, koji govori o trećem prostoru i o desemiNaciji nacije, potom Assmannovu koncepciju zajedničke kulturne memorije. Pojednostavljeno, i u bosanskohercegovačkom kontekstu, to znači da pojedinac može biti: etnički Bošnjak, Hrvat, Srbin, Jevrej, Rom ili Albanac, a ujedno krovno Bosanac/Bosanka. Drugim riječima, transetnički identitet proizvodi zajedničko “mi” koje nije nametnuto, nego proisteklo iz svakodnevnog života.
Evidentino.ba: Šta bi transetnički bosanski identitet značio za našu dijasporu?
Transetnički bosanski identitet bi bio dobra povezica za bosanski transnacionalni identitet u kojem je dijaspora ključni faktor. Na narativnom planu to pitanje odlično je razradila kolegica Selma Raljević Artem iz Mostara, ali i mnoge druge kolege koje se bave tim pitanjem. To rješava mnoge probleme u praksi, kao što je npr. pitanje mnogih književnika poput Aleksandra Hemona, Saše Stanišića, pa npr. i Dževada Karahasana, koji su ostvarili svoje karijere van Bosne i Hercegovine, a osjećaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju primarnu domovinu. Taj kontekst dotakla sam u radu o dijasporičnim identitetima, kojega sam objavila na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici: https://scholar.google.com/citations?view_op=view_citation&hl=nl&user=afBZ7NIAAAAJ&pagesize=80&citation_for_view=afBZ7NIAAAAJ:2osOgNQ5qMEC
Evidentno.ba: Kako ostvariti transetnički bosanski identitet i kako tu riješiti to pitanje je li bosanski ili bosanskohercegovački?
Šeherzada Džafić: Može se implementirati kroz obrazovni sistem, naučne institucije, kulturne politike i medije, i na koncu, a najbitnije kada je u pitanju implementacija – kroz politiku. Na svim društvenim instancijama je da imaju na umu potrebe građana. O tome sam pisala u radu o mogućnostima uvođenja intrakulturnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a koji bi radio upravo na uvođenju zajedničkih segmenata u trenutne planove i programe: https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1270676.
Trenutno radim na bosanskohercegovačkom trasetničkom kanonu, sitemu, koji bi mogao biti rješenje za nas koji radimo u lingvistici, književnosti te kulturalnim studijima da imamo jedan razvijeniji bosanski književni sistem, koji ne bi bio isključiv po etničkom principu, jer uvijek ostaje pitanje, šta s piscima koji etnički ili o bilo kojem pitanju ne žele etničke ili nacionalne kanone? Tu je upravo odgovor u bosanskohercegovačkom (bosanskom) transetničkom kanonu, ili u novije vrijeme (kada se izbjegava svaka isključivost, pa i riječ sama riječ kanon), narativnom sistemu. Dakle, moguće je razvijati i održavati ove identitetske slojeve bez narušavanja postojećeg političkog sistema. Važno je naglasiti da razvoj transetničkog političkog bosanskog identiteta nije u sukobu s Dejtonskim sporazumom. Dejton određuje institucionalnu strukturu, ali ne definiše identitet građana. Ustav BiH eksplicitno priznaje građane Bosne i Hercegovine, što je već dovoljno jak pravni temelj za razvoj zajedničkog, krovnog identiteta. U okviru postojećeg ustavnog poretka moguće je afirmirati sve identitete, koristiti oznaku „Bosanac/Bosanka“ kao državni identitet, razvijati zajednički kulturni kanon, promovirati bosanski identitet diplomacijom, obrazovanjem i kulturom. Ništa od toga ne zahtijeva ustavne promjene, nego samo političku volju i društveno razumijevanje, a koje bi vremenom kreirao i održiv krovni nacionalni identitet.
Evidentno.ba: Koja je historijska i kulturna utemeljenost bosanskog transetničkog identiteta?
Šeherzada Džafić: Identiteti u Bosni i Hercegovini stoljećima su nastajali na zajedničkim osnovama. Dijelili su se isti ratovi i mirovni periodi, isti vladari i administrativni sistemi, isti trgovački putevi, isti ili slični jezički obrasci i dijalekti, isti urbani i arhitektonski modeli, iste usmene naracije i književni motivi. Različiti nazivi za identitete proizlazili su pod utjecajem imperija, uprava i nacionalnih preporoda, ali temeljna kulturna matrica ostala je zajednička. Zato bosanski identitet nije nametnuta kategorija, već najprecizniji naziv za tu zajedničku podlogu. Naziv „Bosanac“ ima duboku historijsku ukorijenjenost, lingvistički je prirodan, međunarodno je prepoznatljiv, uključuje Hercegovinu kao sastavni dio, omogućava kompatibilnost etničkih, regionalnih i državnih identiteta. “Hercegovac” time ostaje snažan regionalni identitet, dok “Bosanac” funkcioniše kao krovni, državni identitet, dva identiteta koja se međusobno ne potiru nego dopunjuju. To je lingvistički jasno, ali i politički sprovodivo i ne treba biti dodatni problem, jer on to nije, tu se radi o lingvističkim olakšicama, iako i sama često, kao i moje kolege, koristim puni termin: bosanskohercegovački.
Edvidentno.ba: Imate li poruku za kraj? Kako izmiriti trenutno stanje?
Šeherzada Džafić: Trebamo bosanstvo shvatiti kao zaštitu, a ne prijetnju identitetima i iznalaziti moduse kako da to postane praksa. Transetnički identitet je tek jedna od mogućnosti. Suprotno pojedinim tvrdnjama, bosanstvo nikome ništa ne oduzima. Ne dira u privatne sfere, religiju, porijeklo, jezik, tradiciju ili porodične narative. Ono je afirmacija zajedničkog temelja, priznanje historijske realnosti, zaštita od fragmentacije, okvir koji omogućava koegzistenciju svih identiteta. Upravo odsustvo zajedničkog identiteta vodi potiranju, jer narodi ostaju izolirani u uskim okvirima, bez mogućnosti prepoznavanja zajedničkog prostora. Transetnički i transnacionalni bosanski identitet nisu pokušaji promjene Dejtonskog poretka, nego konceptualizacija onoga što u praksi već postoji: zajednički životni prostor, historijski kontinuitet i kulturna matrica koju dijele svi građani Bosne i Hercegovine. Dok etnički identiteti ostaju legitimni i zaštićeni, bosanski transetnički identitet predstavlja krovni sloj koji ih povezuje, omogućava međunarodnu prepoznatljivost i stvaranje inkluzivnog društva. Stoga bih pozvala sve građene, ali i inicijative, da koriste ono što je ključno do rješenja, a to je dijalog. Napadi, prepucavanja, ogovaranja, sijanje straha, nikada nije rješenje. Trebamo jedni drugima pomoći, i možda jesam preveliki optimista, ali imamo dovoljno prostora da naše prijetnje pretvorimo u prosperitete: SVI skupa, bez isključivanja i bez nekih destruktivnih rješenja.
Za Evidentno.ba, razgovor vodila Erna Mušić Kličić.
Neki od radova koji upućuju na bosanskohercegovački (bosanski) transetnički identitet:
- O bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi pri čemu su tradicije komplementarne i čine jednu krovnu, bosanskohercegovačku književnost: https://www.researchgate.net/profile/Seherzada-Dzafic/publication/301201592_Interkulturni_kontekst_bosanskohercegovacke_interliterarne_zajednice/links/5e487fb4299bf1cdb92e335d/Interkulturni-kontekst-bosanskohercegovacke-interliterarne-zajednice.pdf
- https://openurl.ebsco.com/EPDB%3Agcd%3A12%3A18055052/detailv2?sid=ebsco%3Aplink%3Ascholar&id=ebsco%3Agcd%3A172999053&crl=c&link_origin=scholar.google.com
- https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1270676
- http://ps.pfb.unbi.ba/index.php/ps/article/view/49/61
- http://dhs.ff.untz.ba/index.php/home/article/view/815/639
