Foto: Ilustracija
Nedavni izvještaj organizacije Amnesty International otkriva zabrinjavajuće prakse vlasti u Srbiji, koje koriste sofisticirane izraelske špijunske tehnologije za praćenje novinara, aktivista za zaštitu životne sredine i boraca za ljudska prava. Prema izvještaju, srpske policijske i obavještajne službe koriste napredne mobilne forenzičke proizvode, uključujući proizvode izraelske kompanije Cellebrite, kako bi nezakonito pristupile podacima sa mobilnih telefona i instalirale špijunski softver na uređajima ciljanih osoba.
Cellebrite, koja je poznata po razvoju tehnologije za digitalne forenzičke istrage, omogućava otključavanje i ekstrakciju podataka sa različitih mobilnih uređaja, uključujući najnovije modele Android i iPhone telefona. Ovi proizvodi omogućavaju vlastima da pristupe uređajima bez obzira na postavljene šifre, što otvara mogućnosti za širok spektar neovlaštenog nadzora i invazije na privatnost. Jedan od špijunskih sistema koji je korišćen u Srbiji je NoviSpy, softver koji omogućava daljinsko uključivanje kamere i mikrofona na telefonu, što može biti iskorišćeno za snimanje ličnih podataka i praćenje korisnika.
Izvještaj navodi konkretne slučajeve u kojima su novinari i aktivisti postali ciljevi ove tehnologije. Novinar Slaviša Milanov, na primjer, prešao je u centar pažnje nakon što je policija, pod lažnim izgovorom, privela na testiranje na alkohol, oduzimajući mu telefon. Nakon što mu je uređaj vraćen, Milanov je primijetio sumnjivu aktivnost na svom telefonu, a analiza je kasnije potvrdila da je njegov telefon otključan pomoću Cellebrite opreme, te da je NoviSpy instaliran na njemu.
Slične forenzičke analize pokazale su da su aktivisti, kao što je Nikola Ristić, takođe bili meta ovog nelegalnog nadzora. Amnesty International je odmah obavijestio Google o ovom špijunskom softveru, koji je potom uklonjen sa pogođenih uređaja, dok je kompanija poslala upozorenja korisnicima o potencijalnim napadima koji podržavaju vlade.
Izraelska kompanija Cellebrite, koja je usmerena na prodaju svojih proizvoda zakonodavnim i pravosudnim institucijama, nije dala odgovore na upite o ovom incidentu. Njihov odgovor na optužbe bio je štur i tvrdili su da njihovi proizvodi nisu dizajnirani za cyber-nadzor ili špijuniranje, već za zakonite digitalne istrage.
Sličan odgovor dali su i zvaničnici u Srbiji, koji su izbegli komentarisanje optužbi, iako je izvještaj jasno dokumentovao korišćenje ovih tehnologija za nadzor protiv civilnog društva. Amnesty je, međutim, upozorio na ozbiljan problem koji predstavlja korišćenje ovih tehnologija bez odgovarajuće zakonske kontrole, jer one predstavljaju ozbiljan rizik za slobodu izražavanja i ljudska prava.
