Foto: Screenshot
Na Novom Zelandu, u rijetkoj i historijskoj naučnoj akciji, obavljena je prva disekcija najrjeđeg kita na svijetu, lopatastozobog kita (Mesoplodon traversii), što je otvorilo nova saznanja o ovoj misteroznoj vrsti. Ovaj pet metara dugi mužjak, koji je pronađen 4. jula u blizini Taieri Moutha, predstavlja jedan od samo šest potvrđenih primjeraka ove vrste, a do sada nije bilo zabilježeno da je ikada živio.
Otkrivenje kita izazvalo je šok među stručnjacima, a Gabe Davies, upravnik operacija u obalnom Otagu, označio je ovu vrstu kao “jednu od najslabije poznatih velikih sisavaca modernog doba”. Disekcija je bila istovremeno i naučni i kulturni trenutak jer je predstavljala priliku za saradnju među domorodačkim zajednicama i naučnicima iz Odjela za zaštitu prirode (DOC), u kojoj su učestvovali i članovi lokalnog plemena Ngāti Waija.
Rachel Wesley, predstavnica lokalne zajednice, istakla je važnost zajedničkog napora koji je omogućio mladim istraživačima da povežu drevna maorska znanja s modernom naučnom metodologijom. Kroz ovaj proces, maorska zajednica pomogla je oživljavanju tradicije i prenošenju znanja na mlađe generacije.
Tokom disekcije, naučnici su otkrili zanimljive strukture koje su otkrile tragove evolucije ove vrste. Među njima su bili i rudimentarni zubi u gornjoj čeljusti kita, koji nisu imali trenutnu funkciju, ali svjedoče o prošloj evoluciji vrste, čiji su preci živjeli prije više od 50 miliona godina.
Također, istraživanje je donijelo nove uvide u probavni sistem kita, koji uključuje devet želudačnih komora. Analizom želudačnog sadržaja, pronađeni su kljunovi lignje, očne leće lignje i parazitski crvi, što daje uvid u prehrambene navike ove vrste.
Jedan od najuzbudljivijih nalaza bili su složene strukture povezane s hranjenjem i proizvodnjom zvuka. Naučnici su temeljito dokumentirali mišiće i organe kita, što će omogućiti detaljniju usporedbu ove vrste s drugim srodnim kitovima te dodatno obogatiti razumijevanje evolucije kljunastih kitova.
Anton van Helden, savjetnik za morske nauke u DOC-u, zaključio je: “Ova otkrića pomažu u razvoju šire slike o životu i ponašanju lopatastozobih kita te značajno doprinose znanju o ovoj misterioznoj vrsti.”
