Vi mijenjate Vaše mišljenje, mi Vas samo informišemo.

Putinove novogodišnje čestitke: Vučić, Erdogan i Orban na listi, BiH bez čestitki

Foto: Arhiva

Predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin, uputio je novogodišnje i božićne čestitke liderima brojnih zemalja, među kojima su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i mađarski premijer Viktor Orban. Na objavljenoj listi čestitki, međutim, nije bilo nijednog lidera iz Bosne i Hercegovine, što ukazuje na geopolitičke prioritete Rusije i njen odnos prema Balkanu.

Putin je čestitke uputio liderima zemalja koje su tradicionalno saveznici Rusije ili održavaju specifične političke i ekonomske odnose s Moskvom. Među njima su i predsjednici Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Kine, Indije, te brojni lideri iz Latinske Amerike, Afrike i Azije, uključujući predsjednika Južnoafričke Republike Cyrila Ramaphosu.

Izuzetno značajno je to da je jedini lider sa Zapadnog Balkana koji je primio Putinovu čestitku srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Ovo se može interpretirati kao potvrda dubokih veza između Rusije i Srbije, ali i Vučićeve politike balansiranja između evropskih integracija i očuvanja tradicionalnih odnosa s Moskvom. Za razliku od Srbije, nijedna druga zemlja Balkana nije spomenuta, što ukazuje na specifičan pristup Rusije prema regionu.

Također, mađarski premijer Viktor Orban, poznat po kritičkom stavu prema evropskim sankcijama Rusiji, našao se na Putinovoj listi. Orbanov politički kurs u EU, koji često kosi s politikama Bruxellesa prema Rusiji, očigledno je od strateške važnosti za Kremlj.

Međutim, iako su u čestitkama spomenuti i lideri iz zemalja poput Armenije, Kazahstana, Uzbekistana, te bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera, izostanak lidera Bosne i Hercegovine može se tumačiti kao signal marginalne važnosti koju Moskva pridaje ovoj zemlji. Političke strukture u BiH, naročito u entitetu Republika Srpska, održavaju bliske odnose s Rusijom, ali to očigledno nije dovoljno za uključivanje BiH na Putinovu listu.

Ovaj potez jasno odražava geopolitičku strategiju Rusije, koja daje prioritet liderima i zemljama koje aktivno podržavaju ili ne sankcionišu ruske interese, dok Zapad i dalje ostaje izolovan u odnosu na Moskvu.