Foto: Ilustracija
U BiH se priprema bojkot trgovina, kafića, restorana i benzinskih pumpi, zakazan za 31. januar, kao odgovor na rastuće cijene. Ovaj poziv na akciju podržava veliki broj građana, a najnovija anketa pokazuje da 94 posto od 11.298 ispitanika planira pridružiti se bojkotu. Iako je građanska reakcija jasna, postavilo se pitanje što o ovom koraku misle političari u BiH.
Među prvima koji su podržali inicijativu bio je federalni ministar trgovine, Amir Hasičević (Naša stranka), koji smatra da je pravo na bojkot važan aspekt slobodnog tržišta. Njegovu podršku dijeli i zastupnik u Parlamentu FBiH, Haris Šabanović (SDA), koji je izrazio uvjerenje da trenutna vlast u BiH, predvođena Trojkom, snosi najveću odgovornost za galopirajuću inflaciju. Prema njegovim riječima, ovakvi potezi vlasti samo pogoršavaju ekonomsku situaciju u zemlji.
Također, vijećnik Grada Sarajeva, Dragan Stevanović (SDP), naglasio je da će se i on, zajedno sa svojom porodicom, pridružiti bojkotu. On ističe da su cijene u BiH daleko veće nego u drugim evropskim gradovima, poput Praga ili Zagreba, te smatra da građani imaju pravo izraziti nezadovoljstvo ovom situacijom.
Sličan stav ima i zastupnica u Parlamentu FBiH, Lana Prlić (SDP), koja vjeruje da je slobodan izbor potrošača ključan. “Građani imaju pravo da izaberu što će podržati, a što ne”, rekla je, dodajući kako bojkot smatra načinom na koji građani žele iskazati svoje nezadovoljstvo trenutnim stanjem na tržištu.
Nebojša Vukanović, predsjednik “Liste za pravdu i red”, također je stao u obranu bojkota, naglasivši da su visoke cijene i inflacija preopterećujući za građane. On ukazuje na velike profite trgovaca koji povećavaju cijene na štetu potrošača.
Pored domaćih političara, iz susjedne Hrvatske stiže primjer slične akcije, gdje je bojkot trgovina izazvao veliki pad u prometu. U petak, 23. januara, broj izdanih računa u Hrvatskoj smanjen je za 46 posto u nekim dijelovima zemlje, dok su trgovine bile gotovo prazne. Ovaj primjer sugerira da bojkot može imati značajan utjecaj na tržište, dok istovremeno skreće pažnju na visoke cijene koje muče potrošače.
Bojkot na 31. januar pruža građanima priliku da pokažu svoje nezadovoljstvo, ali i upozore vlasti na nužnost poduzimanja mjera za smanjenje inflacije i stabilizaciju tržišta.
