Foto: Ilustracija
Cijena zlata dostigla je nove visine, a troj unca ovog plemenitog metala sada vrijedi 2.882 dolara, što predstavlja najvišu cijenu u historiji. Iako je trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine često spominjan kao ključni faktor koji pokreće rast cijene zlata, razlog je mnogo kompleksniji. Strah od potencijalnih trgovinskih sankcija, kao i neizvjesnost na globalnom tržištu, izazivaju povećanu potražnju za “sigurnim utočištem”, a zlato je tradicionalno smatrano upravo tim.
Jedan od ključnih pokretača ovog fenomena je politika administracije Donalda Trumpa, koja je uvela visoke carine na proizvode uvezene iz Kine. Iako Trump nije najavio carine na plemenite metale, sama prijetnja ovih mjera dovela je do značajnog povećanja isporuke zlata na tržište. Podaci iz carinskih izvještaja pokazuju da je Švicarska u decembru 2024. godine izvezla 64 tone zlata u SAD, što je izazvano strahom da bi uvođenje carina moglo pogoditi i trgovinu zlatom.
Ovaj trend nije prošao nezapaženo, jer su zalihe zlata na njujorškoj burzi COMEX porasle za 123 tone u decembru 2024. godine, a samo mjesec dana kasnije povećane su za 290 tona, što je najveći skok od maja 2020. godine. Ove zalihe sada iznose više od 1.000 tona, što je povećanje od čak 75 posto od trenutka kada je Trump postao predsjednik.
Nakon što je postalo jasno da Trumpova politika stvara nesigurnost, zlato je postalo još privlačniji instrument za investitore. Na COMEX-u se trguje s velikim premijama, dok londonsko tržište, koje je centar fizičke trgovine zlatom, ostaje dominantno u određivanju cijene. Prema prognozama, cijena zlata bi mogla doseći i 3.000 dolara po troj unci, a nakon toga bi mogla usporiti rast.
Strah i nesigurnost, čini se, ne prestaju biti glavna motivacija za porast cijene ovog plemenitog metala, dok je Trumpova administracija neizravno dala značajan poticaj rastu cijena na globalnom tržištu.
