Foto: Kolaž
Novi izvještaj The Wall Street Journala donosi detalje o tome kako su arapske države, koje su do sada gledale na finansijsku pomoć kao ključnu polugu za palestinsku državnost, sada suočene s novim izazovima. Naime, one se bore kako bi spriječile prisilno raseljavanje Palestinaca iz Gaze, strahujući od mogućnosti destabilizacije regije ako bi bile pod pritiskom da prihvate te ljude.
Egipat je pokrenuo intenzivne diplomatske napore kako bi prikupio podršku za inicijativu koju predvode arapske zemlje, a koja ima za cilj obnovu Pojasa Gaze. S naglaskom na praktična rješenja, Egipat pokušava odgovoriti na Trumpov kontroverzni plan prema kojem bi SAD “preuzele kontrolu nad Gazom, ponovno je razvile kao međunarodno odredište i preselile palestinske stanovnike”. Ovaj prijedlog preokrenuo je regionalnu dinamiku, osobito nakon 16-mjesečnog izraelskog rata na Pojasu.
Za Egipat, situacija je posebno delikatna, jer Trump već duže vrijeme predlaže preseljenje Palestinaca u Egipat, unatoč čvrstom protivljenju Kaira. Na pitanje gdje bi Palestinci otišli, Trump je sugerirao mogućnost “parcele zemlje u Egiptu”, što izaziva dodatne političke napetosti.
Prema izvještaju, Egipat sada predlaže model prema kojem bi Palestinci ostali u Gazi, dok bi na čelu uprave bila tehnokratska vlast, a sigurnost bi čuvali Palestinci obučeni od strane arapskih snaga. Takođe, Kairo nastoji osigurati finansijsku podršku od regionalnih partnera i planira održati donatorsku konferenciju. Obnova bi trajala do pet godina i provodila bi se u fazama, počevši od osnovnih usluga i hitnog smještaja.
Ipak, ostaje mnogo nepoznanica – kako ukloniti Hamas s vlasti ili spriječiti njegovu sabotažu, tko će preuzeti sigurnosne odgovornosti i hoće li snage moći nositi se s preostalim militantima? Također, pitanje financiranja dugoročnog projekta obnove, kao i održivost primirja, ostaju ključni problemi.
Arapske zemlje, koje su oprezne u pogledu ulaganja u Gazu zbog straha od ponovnog rata, sada su pod velikim pritiskom. Stručnjaci smatraju da bi ovaj trenutak mogao potaknuti arapske države na konkretnu akciju, jer ako se ne slažu s Trumpovim planom, moraju pronaći alternative za nastavak razvoja situacije.
Uz sve to, humanitarna pitanja također su u fokusu – Jordanski kralj Abdullah II najavio je da će prihvatiti 2.000 povrijeđene djece iz Gaze, dok Egipat već primaju ranjene Palestince. Rasprave se vode i o mogućnosti da se palestinskim studentima omogući nastavak studija u inozemstvu.
Trump, s druge strane, ostaje predan svojoj viziji. U razgovoru s kraljem Abdullahom izjavio je: “Uzet ćemo to, držat ćemo ga, njegovat ćemo ga”, čime potvrđuje svoju posvećenost prijedlogu koji je izazvao brojne kontroverze.
Arapske zemlje sada imaju šansu da predstave vlastite prijedloge na nadolazećem sastanku na vrhu koji će biti održan 27. februara. Bit će to prilika da se koordiniraju stavovi i pronađe dugoročno rješenje za Gazu, ali i za palestinsku državnost.
