Foto: Ilustracija
Dok pažnju svijeta okupiraju ratni sukobi i političke krize na globalnoj sceni, ispod radara se odvija drugačija bitka – ona bez metaka, ali jednako opasna. Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Sead Turčalo, u svojoj analizi pod nazivom “Anatomija Dodikovog hibridnog secesionizma” upozorava na perfidnu strategiju koja polako razgrađuje državne temelje Bosne i Hercegovine.
Za razliku od krvavih sukoba iz devedesetih, ova bitka nema rovova ni barikada. Umjesto toga, svjedočimo birokratskoj opsadi – zakon po zakon, institucija po institucija. Milorad Dodik, vođa Republike Srpske, upotrijebio je drugačije oružje: antiustavne zakone i medijsku propagandu. Sve to, s jednim ciljem – stvaranje de facto nezavisne države unutar Bosne i Hercegovine, bez formalnog proglašenja secesije.
Neprimjetno razaranje države
Dodikova strategija je majstorska igra propagande i institucionalnih blokada. Državne odluke pretvara u napade na Srbe, a sudske procese prikazuje kao represiju. Njegova medijska mašinerija stvara atmosferu straha i ugroženosti, održavajući narativ o “odbrani srpskog naroda”. Istovremeno, pravne bitke koje bi trebale štititi državu, završavaju kao politički spektakli u kojima se istina guši u buci optužbi.
Opasna lekcija iz prošlosti
Turčalo povlači paralelu s prošlošću – sličnu strategiju koristila je Republika Srpska Krajina na teritoriji Hrvatske, oslanjajući se na podršku Beograda i međunarodnu neodlučnost. Ta “država u državi” trajala je dok se iluzija održivosti nije srušila pod teretom stvarnosti. Dodik, međutim, računa na slabost Zapada, geopolitičke podjele i umor međunarodne zajednice.
Ruski utjecaj i regionalna igra
Podrška Moskve i Mađarske samo dodatno podstiče ovu strategiju. Dok Rusija koristi Dodika kao polugu utjecaja na Balkanu, Srbija balansira između službenog priznanja integriteta BiH i medijskog raspirivanja krize. Ova dvosmislenost održava tenzije, dok Dodik nastavlja s birokratskim razaranjem države, nadajući se da će vrijeme i politička iscrpljenost Zapada raditi za njega.
Mir ili trajna kriza?
Turčalo upozorava da je najopasniji scenarij onaj u kojem Zapad odluči da se povuče pred Dodikovom prijetnjom, ostavljajući Bosnu i Hercegovinu paraliziranu i institucionalno razorenu. Tada bi “hibridna država” u okviru Republike Srpske postala realnost – formalno u BiH, ali faktički van njene kontrole.
Ukoliko se pravna država nastavi urušavati bez ozbiljnog međunarodnog odgovora, Bosna i Hercegovina bi mogla postati novo krizno žarište – ovoga puta ne sa tenkovima i oružjem, već sa zakonima i dekretima koji polako gase svjetlost njenog suvereniteta.
