Foto: Kolaž
U centru Zagreba ove godine božićno drvce nije samo ukrašeno lampicama i zvijezdama, već je postalo i političko platno na kojem su osvanule snažne poruke, koje su izazvale snažnu reakciju javnosti. Na drvetu, umjesto tradicionalnih ukrasa, pojavile su se kuglice s pitanjem “Gdje je moj otac?” – pitanje koje jasno upućuje na duboku emotivnu bol i potresne tragove rata, ali i na podijeljene stavove o prošlim događanjima. Ove poruke, na prvi pogled nespojive s božićnim duhom, izazvale su kontroverze, pokrenuvši dijalog o prošlosti, istini i pomirenju.
Inicijativa mladih za ljudska prava, organizacija koja stoji iza ovog neobičnog ukrašavanja, objasnila je da su odlučili iskoristiti simboliku adventa kao poziv na suočavanje s prošlošću. U njihovoj izjavi naglašeno je kako božićni simboli nisu tu samo kao ukrasi, već kao poruke društvu, pozivajući na promjene i izgradnju budućnosti temeljene na ljudskim pravima. Kampanja koju provode, a koja se bavi preispitivanjem naslijeđa devedesetih godina, uključuje i zahtjeve za oduzimanjem odlikovanja ratnim zločincima, spominjući Daria Kordića kao jedan od ključnih primjera.
Međutim, reakcije nisu izostale. Dok su jedni podržali ovakav korak, drugi su izrazili zgražanje, smatrajući kako takve poruke nemaju mjesto u vrijeme božićnih blagdana. Ubrzo su se pojavile nove poruke na istom božićnom drvcu, ove put dramatične i emotivne, koje su nudio drugačiju perspektivu. Glasovi koji se protive Inicijativi mladih za ljudska prava podsjećaju na druge aspekte Domovinskog rata i traže priznanje ne samo žrtava, nego i heroja, a pitanje “Gdje je moj otac?” postalo je simbolom tragičnih gubitaka u pirodicama koje su pogođene ratom.
Ovaj nesvakidašnji sukob poruka na zagrebačkom božićnom drvcu samo je odraz dublje podijeljenosti u društvu, gdje se prošlost i njezine posljedice i dalje snažno osjete. Mnogima je očito teško pronaći zajednički jezik kada je riječ o ratnim traumama, ratnim zločinima i nacionalnom pomirenju. Iako su božićni blagdani često vrijeme kada se poziva na mir i zajedništvo, u ovom slučaju božićno drvce u Zagrebu postalo je mjesto gdje se suočavaju dvije suprotstavljene strane, a njihove poruke govore više o dubokim podjelama u društvu nego o blagdanskom duhu.
Na kraju, pitanje koje ostaje otvoreno jest: može li simbolika Božića zaista poslužiti kao most između prošlosti i budućnosti, ili će i dalje biti ispunjena kontroverzama i nesuglasicama?
