Foto: Kolaž
Akademik Ejup Ganić, jedan od ključnih aktera u političkom i obrazovnom životu Bosne i Hercegovine, u razgovoru za BHRT otvoreno je govorio o manjkavostima Dejtonskog sporazuma, utjecaju politike na obrazovni sistem, te potrebi za snažnijom ulogom međunarodne zajednice u zemlji.
Iako priznaje da je Dejtonski sporazum donio najvažnije – mir, Ganić ne krije da smatra kako je taj dokument sklepan na brzinu, bez dublje analize posljedica. „To je bilo usaglašavanje u hodu. Sporazum je donio mir – i to je zaista ogromno – ali ostavio je mnogo neriješenih pitanja. Nema se vremena za finu usklađenost kad velike sile odluče nešto prelomiti brzo“, kaže Ganić.
Posebno se osvrnuo na političku dimenziju sporazuma, ukazujući da je gotovo svaka tema u zemlji – od jezika do škola – postala nacionalno pitanje. „Dejton nije predvidio da sve mora biti nacionalni interes. A to nas guši. Da bismo se pokrenuli, međunarodna zajednica mora pojačati Ured visokog predstavnika. Potrebno je da se neke stvari jednostavno – odčepе“, naglašava.
Kao pozitivan primjer rješenja koje se razvijalo drugačije, Ganić ističe Brčko. „Učestvovao sam tri godine u arbitraži za Brčko, dok su za cijelu državu imali samo dvije sedmice. Rezultat? Brčko distrikt je funkcionalan, iako nije savršen – to je model koji pokazuje da uz vrijeme, trud i kompromis može doći do zdravog rješenja“, kaže.
S obzirom na trenutno stanje u zemlji, Ganić smatra da je krajnje vrijeme da se uloga visokog predstavnika ne samo zadrži, nego i osnaži. „Trebaju nam eksperti, savjetnici, ne samo za politička već i za ekonomska pitanja. Mi trebamo učiti, a to ide sporije kad su institucije zakočene“, poručuje.
Na kraju, Ganić se osvrće i na obrazovanje, vjerujući da upravo taj sektor može biti ključ spasa za Bosnu i Hercegovinu. Ipak, bez stabilnog sistema i smanjenja političkog upliva, ni obrazovanje ne može napredovati. „Ako se ne promijeni okvir – ne može ni sadržaj“, zaključuje.
