Foto: Ilustracija
Nedavno usvojena odluka o povećanju dječijeg dodatka u Federaciji BiH, koji je sa 117 KM porastao na 190 KM po djetetu, postavila je pitanje socijalne pravednosti u distribuciji tih sredstava. Dok bi povećanje svakako moglo olakšati život mnogim porodicama, postavlja se pitanje da li je ispravno da sva djeca, bez obzira na ekonomski status njihovih porodica, primaju isti iznos.
Prema najnovijim podacima, u Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, a zabrinjavajuće je da svako drugo dijete živi na granici siromaštva, dok je svako četvrto dijete ispod granice siromaštva. To znači da gotovo 200.000 djece živi u teškim ekonomskim uvjetima, a više od 98.000 njih je u direktnom siromaštvu.
Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da trenutni sustav nije dovoljno pravedan i da zahtijeva promjene. “Ne mogu da se složim da moje dijete treba da ima isti dječiji dodatak kao bilo koje dijete koje živi u zoni siromaštva. To nije pravedno i to nije socijalna pravda kojoj težimo”, izjavio je Delić. On je najavio da će biti uvedene različite kategorije dječijeg dodatka, koje će biti prilagođene ekonomskom statusu porodica, te da će se u saradnji sa UNICEF-om i Ekonomskim institutom iz Sarajeva raditi na studiji ekonomske opravdanosti i modelu univerzalnog dječijeg dodatka.
Za sada, novim izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom omogućeno je da djeca sa malignim oboljenjima i djeca sa 100 posto invaliditetom prve i druge grupe tuđe njege imaju pravo na dječiji dodatak, bez obzira na prihode porodice, čime se želio smanjiti financijski teret na porodice sa djecom s posebnim potrebama.
U narednim mjesecima očekuje se da će biti izvedeni dodatni koraci kako bi se ovaj sistem učinio pravednijim i usklađenijim s potrebama djece u različitim socijalnim i ekonomskim uvjetima. Ostaje da se vidi hoće li prijedlozi Ministra Delića uspjeti u praksi i pružiti ravnotežu između socijalne pravde i ekonomske održivosti.
