Foto: Ilustracija
U sjeni uobičajenih političkih previranja, ponovo se otvara jedno od ključnih pitanja za budućnost Bosne i Hercegovine – izmjene Izbornog zakona. Ovaj put, inicijativu nosi HDZ BiH predvođen Draganom Čovićem, koji predlaže konkretne promjene, uključujući uvođenje kantonalnih kriterija za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, ali i novi način imenovanja članova Centralne izborne komisije.
No, koliko god ove prijedloge HDZ smatra važnim za “legitimno predstavljanje”, iz evropskih krugova poručuju da se bilo kakva reforma mora temeljiti na već uspostavljenim evropskim i međunarodnim principima. U odgovoru Delegacije Evropske unije u BiH jasno je naglašeno:
“Reforma Ustava i Izbornog zakona u cilju provedbe sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava (predmet Sejdić-Finci), kao i jačanja integriteta izbornog procesa u skladu s preporukama ODIHR-a, Venecijanske komisije, GRECO-a i Vijeća Evrope, ključna je za jačanje povjerenja u demokratske institucije BiH i za njen evropski put.”
Drugim riječima, pravac je jasan – reforma mora služiti svima, ne samo određenim političkim strukturama. Evropska unija ne želi komentarisati pojedinačne segmente prijedloga, ali insistira na cjelovitosti i transparentnosti procesa.
Ono što je dodatno značajno jeste da ovaj proces ne smije biti zatvoren, niti ekskluzivan. Reforma izbornog zakonodavstva, ako zaista želi donijeti napredak, mora biti inkluzivna, u skladu s temeljnim pravima svih građana i presudama Evropskog suda za ljudska prava koje godinama stoje neprovedene.
Još jednom se postavlja pitanje – da li se ide ka modernizaciji sistema, ili ka njegovom dodatnom komplikovanju kroz partikularne interese? Evropski put ne ostavlja prostor za improvizacije, a povjerenje građana u institucije ne gradi se prečicama, već principijelnošću.
