Foto: Klix
Evropska komisija danas je usvojila sveobuhvatni transportni paket, a koji će će ubrzati uvođenje evropske mreže brzih željeznica i potaknuti ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva za sektore avijacije i vodnog saobraćaja.
Konkurentnost i održivost su vodeći principi ovog paketa, čiji je cilj učiniti transportni sistem EU efikasnijim, međusobno povezanijim, pristupačnijim, čistijim i otpornijim.
Mjere predstavljene danas obuhvataju dva ključna područja – željeznicu, gdje Evropa već prednjači u održivosti, i goriva, gdje Evropa sada mora ubrzati investicije za svoju energetsku tranziciju.
Brža i povezanija željeznica širom Evrope
Novi Akcioni plan za brze željeznice utvrđuje korake potrebne za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane evropske mreže do 2040. godine. Cilj mu je skratiti vrijeme putovanja i učiniti željeznicu atraktivnijom alternativom kratkotrajnom zračnom prometu, čime se povećava broj putnika i jačaju regionalne ekonomije i turizam.
Nadovezujući se na Transevropsku transportnu mrežu (TEN-T), plan predviđa povezivanje glavnih čvorova brzinama od 200 km/h i više. Putnici će moći putovati od Berlina do Kopenhagena za četiri sata umjesto trenutnih sedam, a od Sofije do Atine za šest sati umjesto trenutnih 13 sati i 40 minuta. Nove prekogranične veze također će omogućiti brža i jednostavnija putovanja poput Pariza i Lisabona preko Madrida i poboljšanu povezanost između baltičkih glavnih gradova.
Da bi se ostvarila ova vizija, Komisija predlaže četiri ključna pravca djelovanja:
- Uklanjanje prekograničnih uskih grla putem obavezujućih vremenskih rokova koji će biti postavljeni do 2027. godine i identifikacija opcija za veće brzine, uključujući i znatno iznad 250 km/h kada je to ekonomski isplativo
- Razvoj koordinirane strategije finansiranja, uključujući strateški dijalog sa državama članicama, industrijom i finansijerima, što bi dovelo do sporazuma o brzim željeznicama radi mobilizacije potrebnih investicija
- Poboljšanje uslova za željezničku industriju i željezničke operatere da investiraju, razvijaju inovativna rješenja i posluju konkurentno, uključujući i putem atraktivnijeg regulatornog okruženja, unapređenjem prekograničnih sistema prodaje karata i rezervacija, podrškom tržištu polovnih voznih sredstava, ubrzavanjem implementacije digitalnih sistema upravljanja EU i podsticanjem istraživanja i razvoja i saradnje na skalabilnim rješenjima
- Jačanje upravljanja na nivou EU, zahtijevanje od upravitelja infrastrukture da koordiniraju kapacitete za prekogranične usluge na velike udaljenosti i olakšavanje standardizacije i autorizacija.
Pored kraćeg vremena putovanja, plan će ublažiti gužve i osloboditi kapacitet na konvencionalnim prugama, olakšavajući noćne vozove, teretni prevoz i vojnu mobilnost, a istovremeno će ojačati konkurentnost Evrope u turizmu i industriji.
Druga inicijativa usvojena danas. Plan ulaganja u održivi transport (STIP). utvrđuje zajednički pristup za podsticanje ulaganja u obnovljiva i niskougljična goriva s fokusom na avijaciju i vodeni transport.
Da bi se ispunili ciljevi programa RefuelEU za avijaciju i FuelEU za pomorstvo, do 2035. godine bit će potrebno oko 20 miliona tona održivih goriva (biogoriva i e-goriva). Za postizanje ovog cilja bit će potrebna ulaganja od procijenjenih 100 milijardi eura.
Ključne investicijske mjere s ciljem mobilizacije najmanje 2,9 milijardi eura putem instrumenata EU do 2027. godine uključuju:
- Najmanje dvije milijarde eura za održiva alternativna goriva u okviru InvestEU
- 300 miliona eura putem Evropske banke za vodonik za podršku gorivima na bazi vodonika za avijaciju i brodarstvo
- 446 miliona eura za projekte sintetičkog avionskog i pomorskog goriva u okviru Fonda za inovacije
- 133,5 miliona eura za istraživanja i inovacije vezane za goriva u okviru programa Horizont Evropa
Pored ovih mjera, Komisija se zajedno s državama članicama priprema za pokretanje pilot projekta eSAF Early Movers Coalition do kraja 2025. godine, s ciljem mobilizacije najmanje 500 miliona eura za projekte sintetičkog avionskog goriva. Komisija će također raditi na jačanju uslova koji omogućavaju tržišna ulaganja kako bi se premostio investicijski jaz.
