Foto: Screenshot
Adela Ramić, ekspertica za razvoj biznisa, bila je gost u najnovijem izdanju FGR podcasta, gdje je iznijela oštre kritike na trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i na društvene i političke okolnosti koje je prate. Ramić smatra da povećanje minimalne plaće bez odgovarajuće analize i smanjenja doprinosa može ozbiljno ugroziti male biznise, koji su već na rubu opstanka.
Ramić je istakla kako je osnovni cilj povećanja minimalne plaće općenito prihvaćen, no smatra da su visoki doprinosi, koji u BiH dosežu 41,5%, najveći problem. Osim toga, njen kritički osvrt na loš timing, odnosno donošenje odluke neposredno pred Novu godinu, kada su svi planovi za poslovanje već bili gotovi, bio je oštar. Prema njenim riječima, mali biznisi, koji nemaju dovoljno rezerve za prilagodbu rastućih troškova, već su počeli otpuštati radnike, što je dovelo do povećanja nezaposlenosti.
Osim ekonomskih izazova, Ramić je ukazala na negativne utjecaje duboko ukorijenjenih društvenih i političkih vrijednosti u BiH. “Komunizam nas je naučio da mrzimo bogatstvo”, izjavila je, napominjući kako je naša društvena percepcija takva da biti siromašan u očima mnogih predstavlja vrlinu. Dodala je kako religijske tradicije također podržavaju ovu ideju, što omogućuje bogatima da opravdaju svoje status quo, dok siromašni ostaju u uvjerenju da je to “njihova sudbina”.
Također, Ramić se osvrnula na političku situaciju, ističući kako bi Bosna i Hercegovina trebala promijeniti pristup prema privatnom sektoru. Naime, previše birokracije i neprilagođena politika prema malim i srednjim poduzećima smatra glavnim faktorima koji koče razvoj. Osim toga, pozvala je na smanjenje broja državnih službenika i učinkovitiju digitalizaciju administrativnih procesa.
Na kraju, Ramić je izrazila nezadovoljstvo trenutnom vladom, za koju kaže da provodi socijalističke principe u kapitalizmu, te da je ona razočarana politikom koju su uveli. “Obrazovani ljudi u BiH do 2026. godine neće imati za koga glasati”, zaključila je, pozivajući na hitne promjene u obrazovanju i pristupu ekonomiji, uključujući uvođenje ekonomskih predmeta u osnovne škole kako bi buduće generacije bolje razumjele svijet u kojem žive.
