Foto: Arhiva/Ilustracija
Nedavno je, u sklopu deportacijske akcije koju je naredio predsjednik SAD-a, Donald Trump, iz Sjedinjenih Američkih Država deportovano šest državljana Bosne i Hercegovine. Ovi ljudi, Džemal Pujagić, Aladin Muminović, Siniša Elkaz, El Shaer Hany, Muho Ahmetović i Denis Kljunić, trenutno služe različite kazne u američkim zatvorima, a uskoro će biti prebačeni u BiH.
Pitanje pravnog statusa deportovanih
Pojavila su se pitanja o njihovom pravnom statusu nakon dolaska u BiH. Naime, javnost je zabrinuta da bi, zbog potencijalnih pravnih nedoumica, neki od deportovanih mogli biti pušteni na slobodu. Međutim, prema dostupnim informacijama, svi deportovani zatvorenici sigurno će nastaviti izdržavanje svojih kazni u BiH.
Postoji nekoliko sporazuma koji osiguravaju ovaj postupak, a najvažniji je onaj iz 1901. godine.
Transfer zatvorenika ili ekstradicija?
Glavno pitanje koje se postavlja odnosi se na pravnu kvalifikaciju ovog postupka – da li se radi o transferu zatvorenika ili ekstradiciji? U slučaju transfera zatvorenika, koji je regulisan Konvencijom o transferu zatvorenika Vijeća Evrope iz 1983. godine, zatvorenici mogu biti prebačeni u zemlju čiji su državljani, kako bi tamo nastavili izdržavanje kazne. BiH je ovaj dokument potpisala 2004. godine, a stupio je na snagu ratifikacijom 2005. godine. Iako SAD nije član Vijeća Evrope, ovaj sporazum se primjenjuje i na američke zatvorenike od 1985. godine.
Međutim, u slučaju ekstradicije, na snazi je ugovor iz 1901. godine između Kraljevine Srbije i SAD-a, koji se odnosi na izručenje krivaca i koji je još uvijek važeći u BiH, jer je preuzet kroz proces sukcesije. Iako BiH nikada nije bila dio Kraljevine Srbije, ovaj sporazum se primjenjuje na teritoriju bivše Jugoslavije, uključujući BiH, koja je iz tih razloga nastavila primjenu ovog ugovora u odnosima sa SAD-om.
Povezanost sa drugim zemljama bivše Jugoslavije
I druge zemlje bivše Jugoslavije ostale su vezane za ovaj ugovor. Na primjer, Sjeverna Makedonija i Crna Gora također koriste ovaj ugovor sa SAD-om, dok su Hrvatska, Slovenija i Srbija potpisale vlastite ugovore o ekstradiciji sa SAD-om nakon raspada Jugoslavije.
Nastavak deportacija: Šta nas očekuje?
Nakon prvih šest deportacija, BiH će primiti još najmanje 175 svojih građana koji su prekršili imigracione propise u SAD-u. Većina njih također će dobiti zabranu ulaska u SAD na određeni period, a među njima bi moglo biti još zatvorenika
SAD će, kao i za prethodne deportacije, snositi troškove transporta ovih građana.
