Foto: Ilustracija
Bila su potrebna stoljeća istraživanja i značajan napredak u naučnim metodama kako bi se konačno razjasnio jedan od najvećih misterija iz prošlosti – porijeklo bolesti koja je krajem 15. stoljeća poharala Europu i izazvala tisuće smrti. Ova bolest, danas poznata kao sifilis, bila je predmet rasprava među naučnicima još od svojih početaka. Međutim, najnovija istraživanja pružila su konačne odgovore, otkrivši da je korijen sifilisa u Americi.
U studiji objavljenoj u prestižnom časopisu Nature, arheogenetičarka Kirsten Bos sa Instituta Max Planck iznijela je uvjerljive dokaze koji ukazuju da su bakterije koje uzrokuju sifilis – i druge slične bolesti – potekle iz Amerike. Istraživači su analizirali ljudske ostatke s arheoloških nalazišta u Meksiku, Peruu, Argentini i Čileu, gdje su pronašli tragove bakterija roda Treponema. Ove bakterije uzrokuju različite bolesti, među kojima je najpoznatiji venerični sifilis, ali i druge treponemozne bolesti koje izazivaju ozbiljne promjene u kostima zaraženih osoba.
Iako je do sada bilo poznato da su u Americi postojale bolesti slične sifilisu, samo na temelju lezija nije bilo moguće potpuno odrediti točno porijeklo i vrstu bolesti. Tek zahvaljujući napretku u tehnologiji, naučnici su uspjeli izolirati DNK bakterije Treponema pallidum iz uzoraka kosti i zuba, čime su dokazali da je bakterija koja uzrokuje sifilis nastala na američkom kontinentu prije oko 9000 godina.
„Analizom tih uzoraka uspjeli smo rekonstruirati razvoj različitih podvrsta ove bakterije, a na temelju tih podataka možemo rekonstruirati historiju širenja bolesti“, izjavio je Casey Kirkpatrick, postdoktorand na Institutu Max Planck i koautor studije. Prema novim saznanjima, bakterija koja izaziva ono što danas poznajemo kao sifilis razvila se neposredno prije nego što su Europljani, predvođeni Kristoforom Kolumbom, došli u kontakt s Amerikom.
Iako su autohtone američke skupine nosile rane oblike ove bolesti, europska kolonizacija i transatlantska trgovina ljudima imali su ključnu ulogu u širenju bakterije u Europu. Tako je sifilis postao epidemija koja je u Europi harala do kraja 15. stoljeća, a kasnije se proširila i na druge dijelove svijeta.
Ova nova saznanja ne samo da mijenjaju naše razumijevanje historije sifilisa, već i širu sliku o širenju zaraznih bolesti i njihovim učincima na ljudsku civilizaciju. Unatoč tome što je sifilis danas izlječiv, njegova historija ostaje jedan od najvažnijih medicinskih i kulturnih fenomena u globalnoj historiji.
