Foto: Ilustracija
Usvajanje Zakona o neradnoj nedjelji u F BiH izazvalo je niz reakcija i izazova, a negativni efekti primjene ovog zakona mogu postati evidentni tek za nekoliko mjeseci, dok se ne pokaže puni utjecaj na ekonomiju i budžete države. Iako je zakon donesen s ciljem da se poboljša kvalitet života radnika i zaštiti njihova prava, u praksi se suočavamo s nekoliko problema koji već sada imaju negativne posljedice, naročito na mentalno zdravlje i ponašanje potrošača, kao i na svakodnevni život građana.
Jedan od trenutnih efekata koji je odmah primjetan je preopterećenost trgovačkih centara, jer je nedjelja postala jedini dan u kojem je veći broj potrošača mogao obaviti kupovinu. Trgovci se nalaze pod ogromnim stresom zbog neplaniranog povećanja broja kupaca, a gužve su toliko velike da se čini kao da je u pitanju krizna situacija. Parking mjesta su popunjena, a prostor unutar centara postaje prenatrpan, što doprinosi dodatnom stresu i nelagodnosti za sve – i kupce i prodavače.
Takva gužva stvara nesigurnost među potrošačima, koji kupuju kao da postoji nestašica robe, što može dovesti do impulzivnog i nekontroliranog trošenja. U isto vrijeme, trgovci i radnici suočavaju se s fizičkim i psihološkim iscrpljenjem zbog napornog rada i stalne izloženosti velikom broju ljudi. Ovaj “panični” način kupovine i neprestano punjenje trgovačkih prostora stvara dodatni stres koji direktno utječe na mentalno zdravlje i zaposlenih i kupaca.
Dugoročni negativni efekti za ekonomiju i budžet države bit će primjetni tek kroz nekoliko mjeseci, jer će trgovci možda biti prisiljeni zaposliti više radne snage, što može povećati troškove poslovanja. Takođe, manjak operativnih dana može smanjiti ukupnu potrošnju, jer je većina kupaca fokusirana na samo jedan dan u sedmici. Ovo će stvoriti pritisak na lokalne i državne budžete, jer će se smanjiti porezni prihodi od prodaje, dok će troškovi za usklađivanje s novim zakonom rasti.
Zaključak je da, iako je cilj Zakona o neradnoj nedjelji smanjenje stresa za radnike i omogućavanje više slobodnog vremena, u praksi se pojavljuju nesvjesni efekti koji negativno utječu na mentalno zdravlje građana, stvaraju napetosti u trgovinama i mogu ozbiljno ugroziti ekonomsku ravnotežu i budžete na srednji i dugoročni rok.
