Vi mijenjate Vaše mišljenje, mi Vas samo informišemo.

Njemačka pred ključnim izborima: Šest kandidata za kancelara, borba za vlast u punom jeku

Foto: Ilustracija

Njemačka će 23. februara birati svoju novu vlast na vanrednim parlamentarnim izborima, nakon što je prethodna koalicija, poznata kao “semafor”, doživjela svoj kraj u decembru prošle godine. Iako su predizborne ankete u fokusu nekoliko stranaka, najviše pažnje privlači šest ključnih kandidata koji se bore za mjesto kancelara.

Friedrich Merz: Predvodnik CDU-a na putu prema vlasti?

Prema anketama, najveće šanse za preuzimanje kancelarske funkcije imaju CDU i CSU, koji predvode Friedrich Merz. On je lider ove stranke od 2022. godine i, unatoč dugom vremenu provedenom u političkoj sjeni Angele Merkel, sada je spreman preuzeti odgovornost. Merz se najviše fokusirao na ekonomiju i migracije, predlažući smanjenje poreza, povećanje izdvajanja za odbranu i reformu socijalnih usluga. Međutim, kontroverzni prijedlozi u vezi s migracijama, uključujući zakon koji bi podržao samo AfD, suočili su ga s kritikama političkih rivala. Unatoč tome, Merz je optimističan da može sastaviti koaliciju i vratiti CDU na vlast nakon četiri godine.

Olaf Scholz: SPD u defensivi, ali s mogućnošću pregovora

Socijaldemokratska stranka (SPD), predvođena Olafom Scholzom, suočava se s izazovima nakon raspada koalicije “semafor”. Scholz je bio nesposoban da spriječi unutrašnje nesuglasice i pad povjerenja među partnerima, što je povećalo podršku opoziciji, naročito CDU-u. Ipak, Scholz ima šansu da zadrži kancelarsku poziciju ako CDU odluči tražiti partnera u SPD-u. Scholz je predložio samo manje promjene u postojećim sistemima, ali najkontroverzniji prijedlog je ukidanje “kočnice za dug”, što bi omogućilo povećanje deficita budžeta. Na polju migracija, SPD se protivi drastičnim mjerama koje predlažu CDU i AfD.

Alice Weidel: AfD na margini, ali sa značajnim procentom podrške

Alice Weidel, liderka radikalno desne stranke AfD, postala je politička figura u Njemačkoj zbog svojih kontroverznih izjava, uključujući umanjivanje Holokausta i iznošenje radikalnih stavova prema migracijama. AfD je predložila masovne deportacije i izlazak iz Evropske unije, ali svi glavni politički akteri su odbacili mogućnost suradnje s ovom strankom zbog njihovih ekstremnih stavova. Iako AfD uživa podršku od oko 20 posto, čini se da će Weidel ostati daleko od kancelarske funkcije.

Zeleni, FDP i BSW: Tri stranke koje bi mogle imati ključnu ulogu u pregovorima

Pored tri glavne stranke, ostale stranke također imaju svoje kandidate i ciljeve. Zeleni, pod vodstvom Roberta Habecka, pokušavaju se izboriti za partnerstvo s CDU-om, dok FDP, vođen Christianom Lindnerom, nastoji izbjeći izlazak iz Bundestaga. S druge strane, BSW, predvođen Sahrom Wagenknecht, teško može računati na veliku podršku, ali će možda biti ključan u post-izbornim pregovorima.

Kao što pokazuje situacija na terenu, u Njemačkoj se očekuje izuzetno dinamičan politički period. Sve opcije, osim suradnje s AfD-om, bit će na stolu nakon izbora. Postizborni pregovori mogli bi biti ključni za formiranje stabilne vlasti.