Foto: FB/Bitka na Sutjesci
Prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. imalo je veliki značaj za političku afirmaciju NOB-e.
Predviđeno je bilo da zasjedanju prisustvuje 79 članova, od kojih nisu mogla stići sedamnaestorica zbog ratnih okolnosti.
Na fotografiji je Izvršni odbor AVNOJ-a u sastavu:
Predsjednik: Dr. Ivan Ribar
Potpredsjednici: Dr. Pavle Savić, Nurija Pozderac i Edvard Kardelj.
Izvršni odbor: Mile Peruničić, Ivan Milutinović, dr. Simo Milošević, pop Vlado Zečević, Mladen Iveković i Veselin Masleša.
Upućen je Proglas narodima Jugoslavije, bez razlike na narodnost, vjeru i političko-stranačku pripadnost, sa pozivom na okupljanje oko Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, radi uspješnog i što skorijeg narodnog oslobođenja. U proglasu su pozivi poimenično upućeni Hrvatima, Slovencima, Muslimanima, Crnogorcima, Makedoncima i Srbima.
Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Pozderac je ostvario prvi ozbiljniji politički angažman postavši poslanik u cazinskom srezu (1939. godine), lokalnom zakonodavnom i administrativnom tijelu bez značajnijih ovlasti i dopuštenja.
U Narodnosolobodilačkoj borbi je učestvao od 1941. godine. 1942. godine Nurija Pozderac biva izabran za predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu, Narodnooslobodilačkog odbora. Za to vrijeme Pozderac je bio u stalnom kontaktu sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike što će rezultirati njegovim gotovo plebiscitarnim izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću. U tim danima Pozderca i Cazin posjetio je Josip Broz Tito.
Tokom Pete neprijateljske ofanzive, 8. juna 1943. godine, ranjen je u šumi kod katuna Duži na planinskoj visoravni Vučevo iznad Sutjeske. Njegove ozljede bile su preteške, pa je četiri dana kasnije, 12. juna 1943. godine, preminuo u toku premještanja partizanskih formacija i ranjenika na slobodne teritorije na Dragoš-Sedlu.
