Vi mijenjate Vaše mišljenje, mi Vas samo informišemo.

Presuda koja nadilazi brojke: Bihać potvrdio legitimitet u borbi protiv neuređenog sistema

Foto: Kolaž

Grad Bihać dobio je značajnu pravnu bitku koja bi mogla predstavljati prekretnicu u odnosima lokalnih zajednica prema industriji igara na sreću. Kantonalni sud odbacio je tužbu jednog od vodećih priređivača igara na sreću protiv Grada Bihaća, čime je potvrđena zakonitost i opravdanost odluke o povećanju komunalnih taksi za kladionice, uključujući sve oblike igara – od slot aparata do elektronskih i klasičnih terminala.

Presuda je uslijedila nakon što je Gradsko vijeće Bihaća, na prijedlog gradonačelnika Elvedina Sedića, još 2022. godine donijelo izmjene i dopune odluke o komunalnim taksama, s ciljem uspostavljanja pravednijeg sistema javnog doprinosa onih koji ostvaruju visoke prihode upravo na prostoru lokalne zajednice.

– Ovdje nije riječ o zadiranju u pravo pojedinca, već o potrebi da se dio sredstava koje priređivači igara na sreću ostvaruju na račun građana, vrati u budžet i iskoristi za opće dobro – poručio je gradonačelnik Sedić.

Povod za ovakvu odluku bilo je i zvanično saopćenje Porezne uprave Federacije BiH, prema kojem je u 2023. godini na području Unsko-sanskog kantona u kladionicama potrošeno 167 miliona konvertibilnih maraka. U tom kontekstu, lokalna uprava prepoznala je potrebu da se dodatno oporeze oni subjekti čiji rad ima direktne društvene i ekonomske posljedice.

Tužba je temeljena na tvrdnji o diskriminaciji, ali je sud jasno ocijenio da povećanje taksi ne predstavlja nezakonit čin, već mjeru utemeljenu na principima fiskalne odgovornosti i lokalne samouprave.

– Ova presuda predstavlja potvrdu da lokalne zajednice imaju ne samo pravo, nego i obavezu da štite interese svojih građana. Ne možemo i ne smijemo biti nijemi posmatrači procesa koji utiču na svakodnevni život – dodao je Sedić, ocjenjujući ovaj trenutak kao pobjedu sistema nad interesnim grupama.

Presuda Kantonalnog suda mogla bi postati presedan za druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini koje se suočavaju sa sličnim izazovima. Osim finansijskog značaja, ona nosi i poruku da princip jednakosti u obavezama prema zajednici mora važiti za sve – bez obzira na veličinu, kapital ili pravne resurse.