Foto: Kolaž
U noći sa subote na nedjelju, ruske snage izvele su opsežan napad na ukrajinske energetske infrastrukturne objekte, ciljajući ključne energetske kapacitete diljem zemlje, uključujući i glavni grad Kijev. Ovaj napad, koji je prema riječima ukrajinskog ministra energetike German Galuščenka bio “još jedan masivan udar na energetski sistem Ukrajine”, potvrdio je rusku strategiju destabilizacije Ukrajine uoči zime, kako bi dodatno oslabili otpor zemlje pred nadolazećim zimskim uvjetima i eventualnim mirovnim pregovorima.
Napad je uključivao raketne napade, kao i napade bespilotnim letjelicama, a prva izvještavanja govore o snažnim eksplozijama i velikim oštećenjima. U Kijevu, glavni grad Ukrajine, čuli su se zvukovi protivzračne odbrane, dok su u nekoliko dijelova grada odjekivale eksplozije. Brojni gradovi širom Ukrajine, uključujući Dnipropetrovski, Zaporožje, Mikolajiv i Odesu, takođe su bili pogođeni. Prema izvještajima, čak su i gradovi na zapadu Ukrajine, poput Rivnema, zabilježili eksplozije.
Zbog napada, vlasti su bile prisiljene da privremeno isključe struju u nekoliko dijelova Ukrajine, uključujući Kijev, okolna područja i oblast Dnipropetrovska, kako bi spriječile dodatnu štetu na elektroenergetskoj mreži i izbjegle preopterećenja sistema. U Mikolajivu, na jugu zemlje, dvije osobe su poginule u napadu dronovima, dok su u Zaporožju i Odesi zabilježeni veći udari koji su oštetili infrastrukturu.
Ukrajinske vlasti su istakle da su u potpunosti spremne na ovakve napade, jer su već nekoliko sedmica upozoravali na mogućnost eskalacije napada na energetski sistem, s ciljem izazivanja dugotrajnog nestanka struje i stvaranja psihološkog pritiska na civile. Ukrajinska ratna avijacija redovno je obavještavala stanovništvo o prijetnjama, pozivajući građane da potraže zaklon zbog mogućih ruskih raketnih napada.
Međutim, napad nije bio ograničen samo na Ukrajinu. Poljska, koja graniči s Ukrajinom, podigla je nivo pripravnosti svojih vojnih snaga i avijacije, aktivirajući sve dostupne sisteme zemaljske protivzračne odbrane, te postavivši borbene avione u visoki stupanj pripravnosti, kao preventivnu mjeru zbog mogućih ruskih napada kroz njen zračni prostor.
Rusija je, prema riječima ukrajinskih zvaničnika, koristila rakete, uključujući krstareće i balističke rakete, zajedno s bespilotnim letjelicama, kako bi pogodila civilnu i kritičnu infrastrukturu, što je izazvalo još veće patnje ukrajinskih civila koji već trpe posljedice rata koji traje od februara 2022. godine.
Pored fizičkih šteta, napadi na energetski sistem Ukrajine također imaju ozbiljne ekonomske i humanitarne posljedice, jer ugrožavaju sposobnost zemlje da održi osnovne usluge u predstojećoj zimskoj sezoni, kada hladnoća može dodatno pogoršati situaciju. Ukrajinske vlasti sada se suočavaju s izazovom obnove infrastrukture, dok se očekuje da će ratni napadi, koji ne pokazuju znakove prestanka, i dalje pogoršavati već tešku situaciju za ukrajinski narod.
Ovaj napad dolazi u trenutku kada Ukrajina nastoji osigurati stratešku potporu svojih saveznika i pripremiti se za zimske uvjete, dok istovremeno pokušava oslabiti ruske snage i ostvariti vojne i političke ciljeve koji bi mogli dovesti do smanjenja intenziteta sukoba.
