Foto: Ilustracija
Emrah Hasanspahić, bivši policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo, koji je 2022. godine pravomoćno osuđen zbog primanja mita, zaposlen je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ovaj slučaj izazvao je veliku pažnju javnosti zbog činjenice da je Hasanspahić, nakon osude za ozbiljan kriminal, dobio priliku za zaposlenje u javnom sektoru, i to na poziciji transportnog radnika.
Aerodrom je 12. oktobra 2024. godine raspisao javni poziv za radno mjesto transportnog radnika u Sektoru prometa. Ovaj poziv, međutim, nije zahtijevao potvrdu o nekažnjavanju, što je praksa koja je izazvala zabrinutost među javnošću, obzirom na osjetljivost posla i sigurnosnu provjeru kandidata za pozicije u zračnim lukama. Iako se javni poziv za posao odnosio na poziciju koja zahtijeva srednju stručnu spremu, vozačku dozvolu B kategorije i probni rad od dva mjeseca, nijedna specifična sigurnosna provjera ili potvrda o prošlim kriminalnim radnjama nisu bili uvjet za prijavu, što je ukazalo na ozbiljan propust u sistemu zapošljavanja na aerodromu.
Naime, Hasanspahić je bio jedan od kandidata koji je prošao testiranje, gdje je, zajedno s još jednim kandidatom, osvojio maksimalan broj bodova – 60. Testiranje je obuhvatilo usmeni i pismeni ispit, a rezultat je bio odlučujući za njegov prijem na neodređeno radno mjesto. Zajedno s njim, još dva kandidata su dobila ugovore na godinu dana, dok je ukupno 82 kandidata zadovoljilo uvjete iz poziva. Zanimljivo je da se testiranje održalo u razdoblju između smjene stare i imenovanja nove uprave Aerodroma Sarajevo, što izaziva dodatna pitanja o transparentnosti i zakonitosti postupka.
Hasanspahić je 2022. godine, nakon prihvaćanja sporazuma o priznanju krivnje, osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog primanja mita. On i nekoliko drugih policajaca su tijekom obavljanja službenih dužnosti, u periodu od juna do augusta 2020. godine, primali novac od vozača koji su počinili prometne prekršaje. U zamjenu za novčane iznose, prometni prekršitelji su izbjegavali strože sankcije, poput zabrane vožnje ili dodavanja kaznenih bodova na vozačke dozvole.
Zapošljavanje osobe sa takvom kriminalnom prošlošću na aerodromu postavlja ozbiljna pitanja o sigurnosti i etici u institucijama koje upravljaju osjetljivim sektorima. Pitanje koje se nameće je kako je moguće da takvi kandidati mogu proći selekcijske procese u javnim ustanovama bez temeljnijih provjera, a također i zašto potvrda o nekažnjavanju nije bila jedan od ključnih uvjeta za prijavu.
Ovaj slučaj naglašava potrebu za boljim nadzorom i sigurnosnim procedurama, posebice kada je riječ o radnim mjestima koja izravno utječu na sigurnost građana i putnika. Potrebno je osigurati da se u budućnosti zaposlenici na takvim pozicijama biraju prema najvišim sigurnosnim standardima kako bi se spriječile bilo kakve prijetnje ili zloupotrebe.
