Foto: Arhiva
Dok Donald Trump vodi svoj rat carinama, u srcu Amerike odvija se tiha drama – oni s najnižim primanjima plaćaju najveću cijenu. Iako su u kampanji obećane niže cijene i bolji životni standard, ekonomska realnost pokazuje drugačiju sliku.
Težak teret na leđima najsiromašnijih
Prema analizi Yale Budget Laba, kućanstva s najnižim prihodima mogla bi izgubiti i do 5,5 posto raspoloživog dohotka ako se uvedu sveobuhvatne carine od 20 posto, dok bi za najbogatije taj pad iznosio samo 2,1 posto. Razlog je jednostavan – iako bogatiji Amerikanci plaćaju više u apsolutnom iznosu, carinsko opterećenje predstavlja manji dio njihovog ukupnog prihoda.
Za srednju klasu, prosječan godišnji trošak iznosio bi oko 3.800 dolara po kućanstvu, dok bi za najbogatijih 10 posto taj iznos skočio na 9.500 dolara. Ipak, udar na kućni budžet je daleko bolniji za one koji jedva spajaju kraj s krajem.
Iluzija ekonomske pobjede
Trumpova administracija tvrdi da će drugi potezi, poput deregulacije i smanjenja državne potrošnje, ublažiti inflaciju i ojačati ekonomiju. No, kako cijene svakodnevnih proizvoda rastu, obećanje nižih troškova života postaje sve maglovitije.
Dugoročno gledano, ekonomski udar osjeti će i bogatiji slojevi stanovništva, jer će pad vrijednosti imovine i dionica neminovno pogoditi i njih. Ipak, šteta je već učinjena najranjivijima, dok je društveni jaz sve dublji.
Šta zapravo ostaje običnim ljudima?
Iza politike visokih carina krije se priča o ljudima koji su vjerovali u bolju budućnost, a sada se bore s posljedicama odluka donesenih daleko od njihovih svakodnevnih problema. Obećanja o ekonomskom procvatu zamijenjena su rastućim računima i nesigurnošću, dok teret pada najteže na one koji su se nadali promjeni.
