Foto: EVIDENTNO.BA
U Bosni i Hercegovini, poskupljenja osnovnih životnih namirnica u posljednjim mjesecima izazvala su zabrinutost i brojne polemike o uzrocima ovog trenda. Je li odgovornost na vladama, tržištu, ili možda dubokim socijalnim i ekonomskim pitanjima koja seže još u vrijeme socijalizma? Dva ekonomista s različitim stavovima nude zanimljive odgovore.
Prof. dr. Željko Šain, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, smatra da najveću odgovornost za trenutnu situaciju snosi Vlada Federacije BiH. On naglašava da je tržište potrebno regulirati, te da je to ključna uloga vladinih institucija koje moraju osigurati stabilnost i ravnotežu unutar ekonomskog sistema.
“S obzirom na specifične okolnosti u Bosni i Hercegovini, tržište i odnosi unutar njega moraju biti regulisani. Najveća odgovornost leži na Vladi FBiH”, kazao je Šain, ističući potrebu za jasnijim i učinkovitijim regulacijama koje bi trebale spriječiti ovakvo divljanje cijena.
S druge strane, prof. dr. Muris Čičić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, smatra da uzroci nisu samo u vladi, već u širem kontekstu ekonomske situacije i mentaliteta građana. On upozorava na nisku produktivnost i slab standard, što, prema njegovom mišljenju, također igra značajnu ulogu u rastu cijena.
“Mi imamo drugi problem, mnogo važniji od dizanja cijena. Standard naših građana je nizak, dominiraju niske plaće, slaba nam je produktivnost… Mentalitet ljudi je još uvijek duboko ukorijenjen u socijalizam, a prošlo je skoro 40 godina”, rekao je Čičić, naglašavajući da tržišna ekonomija, u kojoj su cijene regulirane zakonima ponude i potražnje, ne trpi previše državnih intervencija.
Prema njegovom mišljenju, miješanje države u određivanje cijena nije dobro rješenje. Tržište mora funkcionirati u skladu s prirodnim zakonima ekonomije, a cijene su rezultat složenih faktora poput troškova proizvodnje, psihologije potrošnje i globalnih ekonomski izazova.
“Struktura cijena je kompleksna i u nju se ne treba miješati država. Najbolje je imati ekonomiju u kojoj država ne petlja. Trebamo se fokusirati na povećanje proizvodnje i produktivnosti”, zaključuje Čičić.
Kroz ove različite perspektive, jasno je da uzroci divljanja cijena nisu jednostavni. Dok jedni traže odgovornost u vladama i njihovoj regulaciji, drugi ističu duboke ekonomske i društvene izazove koji zahtijevaju šire reforme kako bi se postigla stabilnost i dugoročan rast.
