Foto: Kolaž
Bosna i Hercegovina (BiH) postaje ključni igrač na globalnom tržištu litija, jednog od najtraženijih minerala zbog svoje vitalne uloge u proizvodnji baterija za električna vozila. Naime, u istočnom dijelu zemlje potvrđena su značajna nalazišta ove strateške sirovine, a procjene govore da se u tom području nalazi više od milijun tona koncentrata litija.
Ove informacije nedavno su potvrđene od strane “Centra za politike i upravljanje”, think tank organizacije iz Sarajeva, koja je u suradnji s Klubom Zelenih u parlamentu BiH pokrenula javnu raspravu o strateškim materijalima i njihovim potencijalnim nalazištima u BiH. Litij, zajedno s drugim kritičnim sirovinama, postao je ključan za održavanje zelene energetske tranzicije, a BiH sada ima priliku iskoristiti ovaj bogatstvo.
Iako su nalazišta litija do sada bila samo djelomično istražena, istraživanja su pokazala da postoji potencijal za daljnje otkriće i veće količine. Središnja nalazišta nalaze se u općinama Lopare i Ugljevik, dok se nova istraživanja provode i u drugim dijelovima zemlje, uključujući općine Čajniče, Jezero i Šipovo. Ukupno se spominje čak 20 potencijalnih nalazišta diljem BiH.
Litij je na popisu 30 kritičnih materijala koje Europska unija smatra od strateškog značaja, a istovremeno se nalazi i na listi od 34 sirovine od strateške važnosti prema Sjedinjenim Američkim Državama. S obzirom na planove za dekarbonizaciju i smanjenje emisije CO2 do 2040. godine, cijena litija bi mogla porasti čak 42 puta, što predstavlja značajnu priliku za BiH u kontekstu globalnih tržišnih kretanja. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sektor kritičnih sirovina mogao bi postati financijski značajniji od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.
Međutim, dok litij nudi značajne ekonomske mogućnosti, to također postavlja i ozbiljne okolišne izazove. Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik Kluba Zelenih Saša Magazinović istaknuo je da je nužno odmah otvoriti dijalog na državnoj razini o eksploataciji tih sirovina. On upozorava da je ovo pitanje strateške važnosti za BiH, ali i da treba pažljivo razmotriti ekološke aspekte njihovog vađenja i korištenja.
U BiH postoje i druge značajne rezerve rudnih sirovina, uključujući ugljen (5 milijardi tona), željeznu rudu (653 milijuna tona), boksit (120 milijuna tona), cink i olovo (po 56 milijuna tona), dok su rezerve magnezija, mangana i antimona manjih razmjera. S obzirom na sve ove resurse, BiH se suočava s velikim izazovima u pogledu održivog upravljanja rudarskim sektorom, a pitanje kako balansirati ekonomski razvoj s očuvanjem okoliša bit će ključno u nadolazećim godinama.
Litij je stoga na raskrižju između velike prilike i ozbiljnih odgovornosti, a budućnost BiH na ovom polju ovisit će o mudrim odlukama koje će se donositi u narednim godinama.
