Foto: Arhiv
Zdravstveni sektor Unsko-sanskog kantona (USK) suočava se s ozbiljnim problemima zbog stalnog odlaska medicinskog kadra, a situacija postaje sve alarmantnija. Iako su prošle godine plaće zdravstvenih radnika u ovom kantonu bile povećane, inflacija i rastući troškovi života ponovo su stvorili nesigurnost među zdravstvenim radnicima. Mnogi su ponovo počeli razmatrati opciju odlaska u inozemstvo ili u privatni sektor, što prijeti destabilizacijom zdravstva u ovom dijelu BiH.
Elvir Hrustanović, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika Unsko-sanskog kantona, navodi da je iako povećanje plaća donijelo određeni privremeni pozitivan pomak, to nije bilo dovoljno da se zaustavi trend iseljavanja medicinskog osoblja. Hrustanović ističe kako su zdravstveni radnici u USK, gdje god da su otišli, oduševili svoje poslodavce, a oni se trude da ih zadrže konkurentnim plaćama i boljim uvjetima rada. Međutim, on naglašava da trenutna ekonomska situacija i inflacija opet vraćaju zdravstveni sektor na ivicu krize.
“Zdravstveni radnici sada, osim što gledaju na visinu plaće, razmišljaju i o općem životnom standardu. Uslovi u zdravstvenim ustanovama često nisu na nivou onoga što bi trebali biti, a sve to vodi prema još većoj potrazi za boljim prilikama. Prošle godine smo uspjeli napraviti mali iskorak povećanjem plaća, što je smanjilo odlazak kadra, a neki su čak razmišljali o povratku. No, nakon što su inflacija i ekonomska kriza dodatno opteretile naš kanton, sve se vratilo na staro”, rekao je Hrustanović.
U isto vrijeme, stalni konkursi za prijem novih zdravstvenih radnika ostaju uglavnom bez odjeka. Veće zdravstvene ustanove poput onih u Bihaću i Cazinu, koje su najvažniji centri u USK, i dalje ne uspijevaju popuniti radna mjesta. Problem je još izraženiji u manjim općinama, gdje je izazov zaposliti iskusne medicinare i ljekare, koji su najpotrebniji kako bi se održao kvalitet zdravstvene usluge.
“Manje zdravstvene ustanove suočavaju se s još većim problemima jer nemaju sredstva da ponude konkurentne uvjete. Odlazak kadra nije ograničen samo na zemlje poput Slovenije, Austrije ili Njemačke, već mnogi zdravstveni radnici prelaze i u privatne zdravstvene ustanove unutar BiH, koje nude bolju opremu, bolje radne uvjete i konkurentnija primanja”, ističe Hrustanović.
Iako su stalni konkursi na snazi, kako bi se pokušalo privući i zadržati radnu snagu, interes za rad u javnim zdravstvenim ustanovama USK-a sve je manji. Ako se hitno ne poduzmu konkretne mjere za unapređenje radnih uvjeta i osiguranje boljih plaća, prema riječima predsjednika Sindikata, USK bi mogao ostati bez ostatka svog medicinskog osoblja. To bi dovelo do ozbiljnog ugrožavanja zdravstvenog sistema i sposobnosti za pružanje adekvatne zdravstvene zaštite građanima.
S obzirom na trenutne izazove, Hrustanović poziva vlasti da, osim povećanja plaća, razmotre i druge ključne mjere za poboljšanje radnih uvjeta, uključujući modernizaciju zdravstvenih ustanova, ulaganje u opremu i stručno usavršavanje kadra. Samo takav pristup, smatra on, može osigurati stabilnost zdravstvenog sektora u USK-u i spriječiti dalji odliv radne snage koja je prijeko potrebna za očuvanje kvalitete zdravstvene zaštite.
Ako se situacija ne promijeni u skorijem vremenu, Unsko-sanski kanton bi mogao biti suočen s ozbiljnom krizom u zdravstvu, koja će imati dugoročne posljedice za sve njegove građane.
